Zovik, Boće, Boderište :)

[mesa]

Kad malo bolje pogledaš - samo homosi.  

Bingo,vitezovi u bosni ,te age i begovi,koji bul shit,heeeej narode,to su samo tri selendre na balkanu koje nemaju kanalizaciju,i imaju poljske zahode i internet

[Gost]

nisi ti skonto naseg meshu, u pravu je on, onako globalno
hej mesha sta ima u minkenu nesto te nema

[Hazim Karahasanovic]

Markić, haj pošalji ti nam koju sliku Zovika, Boća, Boderišta.

[markic]

,to su samo tri selendre na balkanu koje nemaju kanalizaciju,

 Neki nemaju gdje SRAT pa SERU na INTERNETU.

[Gost]

Markić, haj pošalji ti nam koju sliku Zovika, Boća, Boderišta.

Budem KOMŠIJA, ovih dana dolazim u RODNI KRAJ,
pa ću napraviti nove slike, a ako stignem navratit ću i do Vas,
na jedno PIĆENCE I ČAŠICU RAZGOVORA.
 
Sedačan pozdrav KOMŠIJAMA

[markic]

Markić, haj pošalji ti nam koju sliku Zovika, Boća, Boderišta.

Budem KOMŠIJA, ovih dana dolazim u RODNI KRAJ,
pa ću napraviti nove slike, a ako stignem navratit ću i do Vas,
na jedno PIĆENCE I ČAŠICU RAZGOVORA.
 
Sedačan pozdrav KOMŠIJAMA

[Stiv]

IMAM SAMO JEDNO PITANJE ZA SVE KATOLIKE I PRAVOSLAVCE U BOSNI.
 CIJI SU ONI DRZAVLJANINI.

Kao prvo, prije nego što pokušam dati odgovor na ovo pitanje, da objasnim da Katolici, Pravoslavci i Muslimani u Bosni i Hercegovini su religiozne skupine, što nema veze s državljanstvom. Drugo, samim tim što žive u BiH ne znači da moraju imati i njihovo državljanstvo. Pitanje je samim tim neodredjeno. Vjerovatno ste mislili na ljude koji tamo za stalno žive. Najvjerovatnije da su ti svi: muslimani, katolici i pravoslavci državljani Bosne i Hercegovine, ali isto tako mogu biti i džavljani Švedske, Amerike Turske, Hrvatske, Slovenije ili bilo koje druge zemlje. Zato molim Autora (Mirzeta) da konkretizuje pitanje.

[Stiv]

Da se pokušam vratiti na temu. Na početku je bilo pisano o muslimanima u Zoviku i njihovim grobovima. Neznam koji je glavni cilj bio svega toga, ali s obzirom da su Turci vladali u našim krajevim oko 500 godina, sasvim je moguce da je to podrucje bilo nekada u rukama begova. Medjutim za nekakve dokaze o tome cije je šta, moram reći da su takve teze besmislene. Kao prvo ovo područje je bilo prije Turaka naseljeno katolicima, što se vidi iz pisanih dokumenata.
          Krajem 14 stoljeća (1385. god.) fra Bartol Pizanski je sastavio popis franjevačkih samostana u Bosni ("De conformitate vitae B. Francisci"). Taj popis je kod nas u više navrata do sada objavljen i to u sledećim knjigama:
Batinić fra Mijo: „Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegivini“, 1881. `83. i `87. god u tri sveske.
Draganović dr. Krunoslav: „Katolička crkva u srednjovjekovnoj Bosni“.
Mandić dr. Dominik: „Bosna i Hercegovina“.
Jelenić dr. Julijan: „Kultura i bosanski franjevci“, 1912. god.

Na području samostana Skakava bila su u srednjem vijeku sledeća katolička sela: Štrepci, Vučkovac, Hrgovi, Rajić i Žabar. Samostan Skakava osnovan je u 14. stoljeću.            
Samostan u Skakavi proživljavao je sudbinu Bosne i Bosanske vikarije. Možda crkva ni samostan nisu ni dočekali 1463., nego su stradali od pustošenja Akindžija u ovom kraju.
Uglavnom je usvojeno stajalište da je Srebrenička banovina pala pod tursku vlast 1512. Međutim, postoji i povijesni izvor da je ona pala tek 1520. Vjerojatno su Turci Srebreničku banovinu 1512. zauzeli, pa je izgubili, pa je opet zauzeli, i konačno ustalili svoju vlast tek poslije propasti Ugarske na Mohaču (1526.).
           U to vrijeme morao je biti porušen i napušten samostan u Skakavi, jer ga nema u turskim popisima iz 16. st.,
Iz ovoga se vidi ko je bio prije koga. Moje mišljenje je da se sada ostavimo toga i pokušamo gledati unaprijed, kako bi izgradili bolji suživot iviše gledali na budućnost nego na prošlost.
[[editby=Stiv=1212224606]]

[Hazim Karahasanovic]

Atah Mahić

 Na fotografiji je najstarija zgrada u brčanskoj i široj regiji, a spada i u najstarije zgrade sjeveroistočne Bosne pa i u Bosni i Hercegovini. Brčacima je poznata kao Hajribegov konak i pripada begovskoj obitelji Zaimović iz Brčkog. Interesantan je i podatak da ovu zgradu, vrijedan objekat bošnjačkekulturno- historijske baštine, Vlada Brčko Distrikta nije uvrstila u programzaštite kulturno-historijske baštine Brčkog. Vjerujem da je ovaj velikipropust učinjen zbog toga što zaposleni u Odjeljenju za urbanizam i prostorno planiranje Vlade Brčko Distrikta nedovoljno poznaju historiju ovog grada, a možda i zbog toga što neke od njih srce vuče nekom drugom kraju.

Zgrada koju vidite na ovom snimku, zvana Ženski kutak, jer su u njoj odsijedala samo ženska čeljad, je jedna od tri zgrade koje su se nalazile u krugu jedne kule opasane debelim zidinama. Kula i zgrade podignute su davne 970. godine po Hidžri, odnosno 1563. godine. Dakle, prije 445 godina. Dvije zgrade, a radi se o muškom konaku i musafirskoj zgradi, izgorjele su u jednom požaru dok se treća, Brčacima poznatija kao Hajribegov konak, još nalazi u Zoviku, nedaleko od Brčkog. Kula je srušena u trećoj deceniji XX vijeka i od njezinog klesanog kamena sagrađena je katolička crkva u selu Boću, nedaleko od Brčkog. Inače, sama zgrada je prilično očuvana, zahvaljujući, prije svega, obitelji Zaimović iz Brčkog. Prizemlje zgrade je od kamena na kojem se još vidi dvanaest puškarni, otvora kroz koje se po potrebi pucalo radi odbrane Konaka. Sa druge strane ulaza je mljekara od hrastova drveta i ostava od kamena. Pod je od riječnog kamena, a sprat Konaka drže debele hrastove grede. Na ulazu u Konak još su uvijek masivna i dotrajala vrata koja se po potrebi, radi zaštite, podupiru debelom hrastovom gredom. Iz prizemlja se na sprat ide strmim basamicima na čijem se kraju nalaze dvokrilna vrata, čija je svrha da štite od nasilnog upada na sprat ali i da sprječava dolazak mirisa iz kuhinje koja se nalazila u pizemlju. Na spratu Konaka je dihvana /prijemna soba/ gdje se pila kahva, sjedilo na sećijama i eglenisalo uz kahvu i koja je imala čak osam vrata i to od saračhane /spremišta za oružje, municiju, sedla... /, velike i male sobe, sobe od kule itd. Svaka je soba imala hamame, oivičene izrezbarenim drvetom. U sobama su se nalazile stalažice za razne ukrase. U nekim od soba, sve do 1991. godine, još su uvijek postojali prostori za posteljinu, a nalazili su se i veoma stari i skupocjeni tepisi. Nekada su sobe imale i kaljeve peći koje su bile bogato ukrašene ali su od njih ostale samo četiri čulhane / ložišta /. Interesantan je i podatak da se ispred Konaka još uvijek nalazi originalanm binjač – kamen sa kojeg su uzjahivani konji.

Ali, da se vratim na staru kulu Zaimovića. Kula je sagrađena 1563. godine, a sagradio ju je Osman-beg Zaimović, rodoslovnik brčanske begovske obitelji Zaimović. Više ulazih vrata kule bio je uklesan tarih /kronogram/ na turskom jeziku koji u prevodu znači: Ovim dvorcem sve postade ukrašeno, Ovaj gost, ugodno i u miru dođe, Tko god dođe, dobro došo. Dočim, Brčacima je nepoznato da begovska obitelj Zaimovića iz Brčkog i Tuzle potječu od srednjovjekovne vlastele Altomanovića. Nikola Altomanović je bio gospodar Užica i užičke oblasti, a njegov brat Cvjetko gospodar Usore i Soli. Dolaskom Turaka u Bosnu Altomanovići primaju islam. Tako od Cvjetka Altomanovića potiču tri obitelji: Tuzla-paše /Tuzlići/, Muratbegovići i treća obitelj Zaimovići. Zaimovići Sultanovim beratom /poveljom/ dobijaju begovski status pa prema tome i velike spahaluke /feudalne posjede/ u Bosanskoj posavini. Ove posjede, najvjerovatnije, su dobili 1550.- 1560. godine, jer je kula sa odžakom / dvorom/ u Zoviku sagrađena 1563. godine. Ti posjedi su, u stvari, bili zijameti- vojnički feudo-posjedi, koji su dodjeljivani samo istaknutim vojskovođama zbog njihovih zasluga. Početkom 19. vijeka neki predstavnici begovske obitelji Zaimović iz Zovika odlaze u Tuzlu, Brčko i neka druga mjesta. Zanimljivo je da su Zaimoviće iz Zovika nazivali i Zovičani. Ogranak begovske obitelji Zaimović iz Zovika i Rahića imao je veliku historijsku ulogu u političkom, kulturnom i trgovačkom životu Bosne na prijelazu iz 19. u 20. vijek, ponajviše zahvaljujući Šemsi-begu Zaimoviću, sinu Emin-bega. Šest obitelji Zaimović iz Zovika raspolagalo je znatnim zemljišnim posjedima na prostoru sjevero-istočne Bosne, a najviše u kotarevima Brčko i Bijeljina. Tako su Šemsi-beg, Eminbeg, Ešrefa i Džemila, kćerke Osmanbega Zaimovića, Mehmed-beg i Zaimbeg, raspolagali sa ukupno 8.589,298 dunuma zemlje, od toga 5.664,31 dunum obradive zemlje i 2.924,988 neobradive i pod šumom. Ovi posjedi su se nalazili u Mrtvicama, Zoviku Gornjem, Zoviku Kalajdžijama, Palanci, Rahiću Gornjem, Brezovom Polju, Ražljevu, Zoviku Donjem, Kozjaku, Vršanima i Dragunju. Ovi posjedi begovske obitelji Zaimović počeli su se osipati najprije 1878. godine, potom 1918. godine i na kraju oduzimanjem posjeda dolaskom komunističkog režima. Sadašnji vlasnik ovog Konaka je Mehmed Zaimović, sin Hajribega Zaimovića, koji je dobio ime po svom djedu Mehmed-begu. Konak je naslijedio poslije smrti svoga oca Hajribega, (umro 7. marta 1983., u 75. godini života, i majke Ajše, koja je umrla u aprilu 1993.godine, u 71. godini života).

O kuli i njenim konacima, odnosno obitelji Zaimović, pisali su naši istaknuti historiolozi kao što su prof. Hamdija Kreševljaković, Enver Mulahalilović, književnici Josip Eugen Tomić, Husein Hadžiahmetović, brčanski novinari Sead Burić, Husein Hanušić- Hule i mnogi drugi. I šta na kraju još reći o ovom konaku. Možda riječi prof. dr. Murata Sinanagića, koje je napisao redakciji »Graditelja « koncem maja 1991. godine: »Zovik i Hajribegov konak bilisu i ostali mjesto druženja i međusobnog uvažavanja ljudi. Bez obzira na vjeru, pripadnost danas prenaglašenoj nacijiili međusobne klasne statusegrađana. « Kao dokaz prof. dr. Sinanagić je poslao jednu staru fotografiju iz 1927. godine na kojoj se vide lovci iz Brčkog, Rahića, Velina Sela i Zovika koji su se fotogafisali u dvorištu Konaka..., pa nastavlja: »U ovim današnjim ružnim i tužnim vremenima, kada zdrav razum ne može da shvati i prihvati kako su nas vrhovnici, voždovi i njihovi trabanti podijelili i zavadili, pa u strahu, malo ko ozbiljno i razmišlja o poslu, o druženju da se i ne govori, podsjeća na nekadašnje međusobno uvažavanje ljudi i njihov tolerantan život i suživot, želio bih da posluži kao primjer da se od davnina u Brčkom živjelo, živi i može se živjeti zajedno.«

[hasfud]

Da vam odmah kažem ako se neko osjetio iritiran ili nedaj Bože uvrijeđen naslovom teme - tema je svjesno postavljena sa provokativnim naslovom da bi zainteresovala i potakla sve one koji imaju nešto da kažu na ovu temu - da to i urade.
Dakle,još jednom, naslov teme nije nikakva tvrdnja pokretača teme (mene) nego poziv na kolko tolku argumentovanu diskusiju onima koje interesuje ovakva tematika. Molio bih vas da budete svjesni da je ovo podforum "Istorija" i da se ne povodite aktuelnim dnevnopolitičkim motivima.

Povod na otvaranje ovakve teme sa ovakvim naslovom je bio Hasfudovov post na jednoj drugoj temi.Čitajući ovaj dole navedeni citat sam se čak i zasmijao - neobično liči na još neke "istoričare" koji broje grobove.
 

Bujrum

Nadam se da je većini poznato da u G. Zoviku ima muslimanska kuća zove se ''Begova kuća'' i nije samo to, tu je i mezarje umrilh muslimana koji su živjeli u Zoviku.
Zovik, Boće, Boderište to su nekad bila muslimanska sela, ustvari da bubem tačniji to su bili begluci imućnih Begova muslimana. Ti begovi su naselili hrvate tadašnje svoje podanike oko svojih štala i njiva na kojima su radili.
Dolaskom Austro Ugarske oni su te begluke prisvojili.
Na svojoj stranici ''U Zovik me srce vuče'' navode kako je zovička župa nastala u 18 stoljeću znači dolaskom Austrougarske.

[[editby=satorman=1152039965]]

Hazime još se trebaš edukovati da bi me razumio, na dobrom si put možda i uspiješ.

[Hazim Karahasanovic]

 

[hasfud]

Dobro došao u klub ''istoričara'' koji broje grobove  

[Stiv]

Ovako gospodine to sam htjela cuti, e kad je tako mi svi trebamo ispostovati tu drzavu dje zivimo.
nije mi jasno zasto u pravoslavnim i katolickim selima stavljena zastava srpska i katolicka, zasto nejma bosanske ja mislim  kad jednu drzavu postujem i volim trebam da stavim oba dvije,ok u redu sto ima srspska i katolicka ali ali treba i bosanska uz njih biti.
Znaci  i muslimani trebaju staviti tursku samo i nejma bosne vise, jel tako.
ja mislim ko je za bosnu zajednicku sve tri nacije necemo gledati ko je sta je bosanska treba biti neka vam bude jasno gospodo sve dok se ta drzava zove *BOSNA*stim ne zelim da me neko pogresno svati.
I ZELIM DA ZAKLJUCIM OVU TEMU SA OVIM RIJECIMA NE ZELIM VISE DA ODGOVARAM.

 Vidis ti sebe smatras Patriotom, ali ni jednan puta tu nasu drzavu ne nazivas njezinim pravim imenom. Ja sam npr. ponosan sto mogu reci da sam Bosanac. Ali sam pripadnik Hrvatskog naroda i time se isto ponosim, sto ne umanjuje moju ljubav prema Bosni i Hercegovini. Zato ne treba cuditi isticanje zastava naroda kojem pripadamo. Eto i za vrijeme EM vecina muslimana je navijala za Tursku, pa zar bi to trebalo nekom da smeta. Svako ima pravo da se poistovjecuje s drugim. Ako zelimo da nas neko postuje moramo i mi njega, a ne samo za sebe govoriti da si patriota a govoris o drzavi koja se tako i ne zove, a to je BOSNA I HERCEGOVINA.
PS. Ne postoji  katolicka zastava.

[Zovicanin]

Evo necu dugo - slucajno sam nasao ovaj forum pa procita sve upise.
Ovako o naselju Strepci-Zovik mogu da kazem da se spominju kao katolicka zupa jos prije dolaska Turaka i postojanja Islama u Bosni. O  tome svjedoce i stecci koji se nalaze u Strepcima. Okupacijom kraljevine Bosne od strane Osmanlija Zovik i podrucje spada u feudalni sistem osmanskih begova i postaje beglukom. I o tome svjedoci konak Zajmovica Mehmeda poljednjeg nasljednika koji jos uvjek sa svojom obitelji zivi u Zoviku. Zovik je jedno povijesno mjesto i tamo su kroz stoljeca zivjeli i Hrvati i Srbi i Muslimani. Povijest kao povijest - cas ide u korist jednom cas u korist drugom narodu. Tako da netreba gledati emocijonalno na prosla vremena. Nemogu ja sada tuziti sadasnje Bosnjake za zlodjela Turaka ili da mene neko tuzi za zlodjela Ustasa. To je absurdno. Bavimo se vise sadasnjoscu i gledajmo unaprijed. Evo sam sada za Uskrs bio u Zoviku - Boze dragi ljepote. Lijepa ti je nasa Bosna sa svima nama sarena i zanimljiva. Budimo jedno i pomazimo jedni drugima. Nema od ekstremizma i nacijonalizma nista - samo bol i tuga ostaju iza toga. Pozdrav u komsiluk nek ste zivi i zdravi.

[Hazim Karahasanovic]

Ni gram dodati ni oduzeti. Sve najbolje za Zovik.

[Sead_CheTaeryon]

Hvala Bogu, pa ima i normalnih ljudi, sa racionalnim i zdravim razumom!!
Lijep pozdrav komsijama!!

[vahid]

Evo necu dugo - slucajno sam nasao ovaj forum pa procita sve upise.
Ovako o naselju Strepci-Zovik mogu da kazem da se spominju kao katolicka zupa jos prije dolaska Turaka i postojanja Islama u Bosni. O  tome svjedoce i stecci koji se nalaze u Strepcima. Okupacijom kraljevine Bosne od strane Osmanlija Zovik i podrucje spada u feudalni sistem osmanskih begova i postaje beglukom. I o tome svjedoci konak Zajmovica Mehmeda poljednjeg nasljednika koji jos uvjek sa svojom obitelji zivi u Zoviku. Zovik je jedno povijesno mjesto i tamo su kroz stoljeca zivjeli i Hrvati i Srbi i Muslimani. Povijest kao povijest - cas ide u korist jednom cas u korist drugom narodu. Tako da netreba gledati emocijonalno na prosla vremena. Nemogu ja sada tuziti sadasnje Bosnjake za zlodjela Turaka ili da mene neko tuzi za zlodjela Ustasa. To je absurdno. Bavimo se vise sadasnjoscu i gledajmo unaprijed. Evo sam sada za Uskrs bio u Zoviku - Boze dragi ljepote. Lijepa ti je nasa Bosna sa svima nama sarena i zanimljiva. Budimo jedno i pomazimo jedni drugima. Nema od ekstremizma i nacijonalizma nista - samo bol i tuga ostaju iza toga. Pozdrav u komsiluk nek ste zivi i zdravi.



SVAKA CAST!!!!!

[hasfud]

http://www.zovik.com/novosti_uvod.asp

ZOVIK ŽUPA SV. FRANJE ASIŠKOG
ODAKLE IME ZOVIK
Prema našim istraživanjima i saznanjima ime mjesta Zovik u Bosanskoj Posavini je veoma staro. Naime bivše ime za Zovik je bilo Ravne. Zbog čega je došlo do velike promjene. Naime prijašnji naziv Ravne bilo je šire područje Bosanske Posavine koje je tadašnja župa obuhvaćala. Nakon toga to se područje djelilo na manja mjesta i sela. U istaživanju ovog pojma saznali smo da je riječ Zovik naziv za mjesto kod Brčkog u Bosni.Dobilo ime po biljki "Zova" to jest bazga. U tom mjestu nalazilo se jako puno njiva obraslo zvom, područje obraslo "zovom" zvao se "zovik". To je veoma ljekovita biljka koja još i danas raste jako puno u našem kraju i od nje se pravi i sok i drugi proizvodi. Danas ime Zovik ima više krajeva na području Bosne i šire, jedno se mjesto Zovik nalazi u blizini Sarajeva. Simbol zove nalazi se u zovičkom grbu kao simbol imena Zovika. Točna godina i datum kada je promjenjeno ime se ne zna ali se zna da je na početku 18 stoljeća i traje do današnjih dana. 
O ŽUPI ZOVIK
Župa Zovik kod Brčkog u Bosnskoj Posavini pod sadašnjim imenom opstoji od 18 stoljeća. Područje ove župe je ranije, tijekom 17. stoljeća, potpadalo pod župu Brka, koja je 1674. godine brojala 1.926 katolika. Ta je župa, zbog iseljavanja katoličkog pučanstva u vrijeme Bečkog rata (1683-1699), iščezla, sto se uostalom, dogodilo skoro svim župama u svjereostičnoj Bosni. Nakon tog, po katolike tih krajeva, poraznog ishoda, tako se početkom 18. stoljeća spominju još samo dvije župe: Soli i Ravne. Župa Ravne, koja je obuhvaćala cijeli posavski dio sjeveroistočne Bosne, imala je sjedište u Zoviku (Štrepci). Godine 1742 ona je razdijeljena na dvije župe: Bijela i Zovik . Od konca šezdesetih godina toga stoljeća za zupu prevladava naziv Zovik. Župne matice se vode od 1743. godine.
Tijekom vremena župa Zovik je teritorijalnim razdiobama umanjivana, pa je broj katolika prema tome varirao: 1768. god. župa broji 1.497 katolika, 1813. god. 2.726, 1877. god. 872, 1935. god. 1.760 katolika.
U zovičkom kraju franjevci imaju prebivalište od 1688. godine. Najprije u mjestu Brka, zatim u Gornjim Bodežištima i Donjem Zoviku, dok 1811. godine nije podignuta kuća u Gornjem Zoviku.
Sredinom 19. stojeća starješinstvo bosanskih franejvaca je odlučilo da se u Zoviku podigne samostan za sjeveroistočni dio Bosne. Gradnja crkve (35x18 m) započeta je 1856. godine. Medjutim ona nije nikada dovršena. U medjuvremenu je odlučeno da se novi samostan gradi u Tolisi umjesto u Zoviku. Ta činjenica kao i teške gospodarske prilike onemogućile su za dulje vremena podizanje crkve. Ona je izgradjena na novim temeljima (21x9 m) 1890. godine. Buduci da nije mogla više udovoljavati suvremenim zahtjevima, zapoceta je1988. godine izgradnja nove crkve (33x16 m) po idejnom projektu arh. Ivana Strausa. Crkva je pokrivena 1990. godine. Zvoni je naknadno izgradjen 1999 visine 32 metra dok je župom upravljao fra Andrija Cviatanovic. A sada se pristupa uređenju unutarnjeg dijela crkve i sam kripte.
U župi se nalaze kapelice Sv. Ante Padovanskog. Sv. Roka i Sv. Juraja, te dvije grobljanske u Gornjem i u Donjem Zoviku.
Umjeste stare zupne kuće, podignute 1902. godine, izgrađena je nova (1982-87). Vjeronaučna dvorana izgrađena je 1977. god.
Župa Zovik danas ima 3.500 katolika (1963: 2.302) i njihov broj lagano raste. U sastav župe ulaze naselja Gornji i Donji Zovik i Štrepci. Danas župu vode župnik fra Mato Oršolić i fra Stjepan Oršolić.

Uredništvo
zovikweb@yahoo.com


Ko čeka on dočeka i  eto hvala Bogu i ja dočeka, da dođem ponovo u posjed 'zovičke historije'' odnosno uvodnog teksta na zovičkoj stranici   ''ODAKLE IME ZOVIK''.
Ovaj tekst na zovičkoj stranici me je jako iziritirao, pa sam na njega reagovao tako, da sam pisao uredništvu zovičke stranice odkud ''zašto'' ovako popaćena historija Zovika.
Vjerovatno nisam bio sam kome je smetala ovako jednostrano napisana istorija, pa je vjerovatno  zato stranica bila zatvorena jedno vrijeme za javnost. Odnosno do nje se je moglo doći samo uz predhodnu provjeru, geslo koje si dobio od uredništva.

Stoga pitam svoje komšije, koji dolaze na ovu stranicu.
Čemu ovolika istoriska-historisk razlika Zovika?
Osebno nebi volio da sam upravu zašto ovakva razlika, a sve se bojim da se moje slutnje neobistine. Jer neko ko ''proguta-preskoči-izbriše'' istoriske činjenive koje su stare 450 godina i pretvori ih onako kako njemu pašu to sigurno ne radi brez nekog velikog razloga. Razloga-povoda-ideja za nova etnička čiščenja nikad u BiH nije manjkalo.

Ovdje možete pročitati orginalni tekst  iz Brčanskih novina >>Hajribegov konak,   Kako zaštititi kulturno-historisku baštinu Brčkog << i uzprediti sa tekstom >>Odakle ime Zovik<<   
http://www.brcanskenovine.com/pdf/Brcanske_novine43_light.pdf
http://www.brcanskenovine.com/pdf/Brcanske_novine42_light.pdf